Novosti

Veleapostol u Hrvatskoj

3.10.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

Prvi dolazak Veleapostola Schneidera u Hrvatsku i posjet zajednici u Zagrebu, na blagdan Dana zahvale za žetvu

 

Na veliku radost braće i sestara, Veleapostol Novoapostolske Crkve, Jean-Luc Schneider, u nedjelju, 3. listopada 2021. posjetio je Hrvatsku. Povodom Dana zahvale za žetvu 2021., Veleapostol je održao svećanu službu Božju u unajmljenoj gradskoj dvorani Mjesnog Odbora Cvjetno Naselje, prema odredbama i mjerama zaštite od koronavirusa.

 

Veleapostol je služio uz riječi iz psalma 145,2.3: „Svaki ću dan tebe slaviti, ime ću tvoje hvaliti uvijek i dovijeka. Velik je Gospodin i svake je hvale dostojan, nedokučiva je veličina njegova!“ U svom je služenju istaknuo veličinu Božju i da nam Bog u svojoj veličinu uvijek iznova poklanja spasenje te da možemo imati pouzdanja u njega.

 

U pratnji Veleapostola bili su okružni apostol Michael Ehrich (Mjesna Crkva Južna Njemačka), u čiji okrug Hrvatska pripada, kao i apostoli Jens Korbien (Mjesna Crkva Sjeverna i Istočna Njemačka) i Gerd Opdenplatz (Mjesna Crkva Zapadna Njemačka). Veleapostol je pozvao apostole Korbiena i Opdenplatza da dadnu svoj doprinos njegovoj propovijedi.

 

Nakon službe Božje, Veleapostol i njegova pratnja posjetili su i zajednicu Zagreb u Starotrnjanskoj 28, prilikom čega je i snimljen kartki intervju za Prvi Program Hrvatskog Radija. Isječak iz emisije Religijski Forum, emitirane 14.10.2021. poslušajte ovdje:

 

 


 

Prijenos iz Heidenheima

18.7.2021. Heidenheim - Novoapostolska Crkva Južna Njemačka

 

Djela apostolska 2,42: „Oni su bili postojani u nauku apostolskom, zajedničkom životu, lomljenju kruha i u molitvama.“

 

Ljudi u Jeruzalemu su bili pod snažnim dojmom Isusove smrti i njegovog uskrsnuća. Tada se dogodilo upečatljivo čudo Pedesetnice. Apostol Petar je održao snažnu propovijed koja je mnoge potaknula da se dadnu krstiti i oni su sačinjavali prvu zajednicu (Crkvu) u Jeruzalemu, čija su oblježja opisana u gornjoj biblijskoj riječi. Oni su bili postojani – „čvrsto ustrajni“ stoji u izvornom tekstu. Već je Sin Božji pozvao učenike da ustraju do kraja (Mt 10,22b). S tim u vezi upućuje ih da će biti suočeni s poteškoćama i raznim izazovima. Ali im isto tako obećaje da će biti spašeni ako ustraju u strpljenju.

 

„Čvrsto ustrajavanje“ – postojanost je obilježje prve Crkve. Takva postojanost treba i danas biti obilježjem Gospodinove Crkve. I mi smo pod snažnim dojmovima, odnosno suočeni s poteškoćama i izazovima. Ovdje spominjem samo neke: osobna životna borba, opće posvjetovljenje posebno u zapadnom svijetu, prilagođavanja nauka Crkve suvremenim tendencijama s kojima se mnogi od vjernika nikako ne mogu pomiriti, a da ne spominjemo situaciju s pandemijom corona virusa.

 

Nastojmo u svim okolnostima života ostati postojani i čvrsto ukorijenjeni u Gospodinovom djelu! U našem se biblijskom tekstu najprije spominje nauk apostolski (Isusov nauk). Tko u njemu ostaje postojan, raste u spoznaji i prima svjetlo koje vodi u vječni život. Nauk apostolski nam jasno govori o značenju zajedništva, lomljenja kruha i molitve. Tko postojano ostaje u zajedništvu ne izlaže se opasnosti da krene nekim vlastitim putem. Zajedništvo znači biti povezan s drugima i ići zajedničkim putem. U zajedništvu svi profitiraju jedan od drugoga. Izjednačavaju se jakosti jednih i slabosti drugih. Zajedništvo donosi i zaštitu, kao na primjer od duhovnog umora – zajedno očekujemo Gospodinov dolazak. Sami i izdvojeni iz zajednice (Crkve) ne možemo postići vječni cilj. Potrebni smo jedan drugome (1 Kor 12,1 sl).

 

Ostati postojano u lomljenju kruha znači, između ostalog, sačuvati svijest o značenju žrtve Isusa Krista. Tko je u tome postojan, neće Svetu večeru slaviti površno, nego osjećati želju da ju slavi u zajedništvu braće i sestara po vjeri. Dostojno slavljenje Svete večere donosi nam život i duh iz Isusa Krista. Značenje Svete večere nismo još u stanju dovoljno ocijeniti. Tko je postojan u molitvi, stječe iskustva Boga koja opet jačaju njegovu vjeru. Nastojmo biti postojani u zajedničkoj molitvi kao i u molitvi jedan za drugoga! Postojanost je kruna svih kreposti, jer što bi bila vjera, ljubav, nada bez postojanosti!?

 


 

Pregled službi Božjih u lipnju 2021.

5.6.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

Na tri nedjeljne službe Božje u mjesecu lipnju obrađujemo temu koju smo naslovili „Crkva Kristova“. Na njima treba tumačiti narav i zadaću Crkve koja ima dvije strane: jednu nevidljivu i savršenu i drugu vidljivu i nesavršenu. Ta se tri priloga ravnaju prema izlaganjima u Katekizmu koja su sabrana pod naslovom: „Obilježja naravi Crkve“ (Katekizam 2.2.2). Četiri obilježja temelje se na izričajima Nicejsko-carigradskog Vjerovanja kojima se izražava vjera „... u jednu svetu, opću (katoličku) i apostolsku Crkvu“. Kao dio pripreme za propovijed bilo bi korisno pročitati razmišljanje na tu temu iznijeto u Katekizmu.

 

Na prvoj nedjeljnoj službi Božjoj u lipnju predmet propovijedi je apostolicitet Crkve. Apostolicitet je bitan sastavni dio općeg kršćanskog razumijevanja Crkve, a na poseban način naše novoapostolske samosvijesti. Apostolicitet postoji u svoj svojoj punini tamo gdje djeluje apostolska služba i gdje se naviješta nauk apostola kakav je sadržan u Novom zavjetu.

 

Propovijed druge nedjelje u lipnju posvećena je svetosti Crkve. Svetost Crkve moguće je iskusiti po riječi Božjoj i sakramentu ali i vjernim nasljedovanjem Krista i vršenjem njegove riječi.

 

Na propovijedi treće nedjeljne službe Božje u lipnju treba objasniti da unatoč rascjepu među kršćanima i velikom broju kršćanskih Crkava postoji samo jedna Crkva Kristova. Svi su kršćani pozvani u zajedničkoj vjeri u Isusa Krista težiti i za vidljivim jedinstvom Crkve Kristove.

 

Propovijed četvrte nedjeljne službe Božje u lipnju treba nam poslužiti kao priprema na službu Božju za pokojne. Ljubav Božja i Božja volja da se svi ljudi spase u jednakoj se mjeri odnose na mrtve i na žive. U tom smislu na toj službi Božjoj govorimo o još jednom obilježju Crkve, to jest o njezinoj općenitosti; jer „Bog ljubi sve ljude i želi spasenje za sve“.

 


 

Blagdan Duhova - Prepustiti se Duhu Svetom

21.5.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

Svi su oni koje vodi Duh Sveti sinovi Božji. (Rim 8,14)

 

Na Pedesetnicu se ljudima objavio Bog, Duh Sveti, i svojom snagom ispunio apostole i sve koji su bili s njima. Taj božanski zahvat u povijest čovječanstva bio je popraćen upečatljivim znakovima. Učenici su čuli nešto kao šum snažnog vjetra, vidjeli plamene jezike i počeli govoriti tuđim jezicima. Kasnije je tuđim jezicima govorio i Kornelije i njegova obitelj, nakon što je Duh Sveti bio sišao na njih (Dj 10,44-46). I ova svjedočanstva snage Duha Svetoga treba kao i čudesa Isusa Krista promatrati kao znakove i prenositelje Radosne vijesti: Bog je došao k ljudima da im donese spasenje.

 

Djelovanje Duha Svetoga

 

Apostol Pavao opisuje u Poslanici Rimljanima spasonosno djelovanje Duha Svetoga. Bog, Duh Sveti, iskazuje nam svoju snagu da bi nas uveo u vječnu slavu. On to, međutim, čini samo uz našu suglasnost. Da bismo postali „djeca Božja“ koja baštine njegovo kraljevstvo, moramo se prepustiti Duhu Svetom da nas on vodi.

 

Duh Sveti usmjerava naš pogled na Krista, našu budućnost (Iv 16,13-15) i poziva nas na strpljenje i ustrajnost (Rim 8,23-25). Duh Sveti je Duh snage i pokreta koji nas primorava da idemo naprijed. Oni, koje on vodi, žele napredovati u spoznaji božanske volje. Da bi joj što više udovoljavali, spremni su mijenjati svoj način života i razmišljanja.

 

Proizišao i poslan od Oca i Sina, Duh Sveti ne govori o sebi, nego o spasenju, pristup kojem Bog otvara čovjeku. On nas podsjeća da nas je Bog učinio svojom djecom (Rim 8,16) i da nas je Isus Krist poslao da ljudima naviještamo spasenje (Iv 17,18). Koga vodi Duh Sveti, čini dobro, i o tome ne govori (usp. Mt 6,3). U mislima mu je samo zadaća koja se sastoji u tome da svoje bližnje upozna s ljubavlju Božjom. Da bi izvršio tu zadaću, ne oslanja se na svoje vlastite snage, nego na snagu Duha Svetoga (1 Kor 2,3-5). Budući da mu je srce ispunjeno ljubavlju Božjom (usp. Rim 5,5), svoje darove stavlja u službu Krista i svoga bližnjega.

 

Duh Sveti je Stvoritelj

 

Duh Sveti je i Stvoritelj novoga stvorenja. On nas je ponovnim rođenjem iz vode i Duha učinio novim stvorenjem (2 Kor 5,17). Vođeni Duhom Svetim, okrenuti smo budućnosti i odlučni stvoriti nešto što još ne postoji. Na poticaj i uz pomoć Duha Svetoga možemo:

 

rasti u novom stvorenju i nastaviti živjeti i truditi se tako da postignemo svoje spasenje (Fil 2,12) – kada podlegnemo grijehu, ustanimo opet kako bismo nastavili svoje posvećenje.

izgrađivati nove odnose s drugima, utemeljene na ljubavi Kristovoj.

zauzeti novi stav prema stvorenju koji odgovara volji Stvoritelja.

biti otvoreni prema svim ljudima da im navijestimo Evanđelje, pa i prema onima koji ništa ne znaju o Isusu Kristu.

doprinositi da Crkva unatoč nedostatnosti svojih članova postane duhovna kuća, sveto svećenstvo (1 Pt 2,5).

 

Prepustimo se Duhu Svetom da nas vodi, on nas vodi k Bogu!

 


 

Uzašašće - Pripremamo se na Isusov ponovni dolazak

13.5.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

Dok su očiju uprtih u nebo gledali kako odlazi, najedanput stadoše kraj njih dva čovjeka u bijelu i rekoše im: „Galilejci, zašto stojite i gledate u nebo? Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo između vas opet će se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo.“ (Dj 1,10-11)

 

Četrdeseti dan nakon Uskrsa se kršćani na čitavom svijetu spominju Isusovog uzašašća na nebo. Oba događaja, uskrsnuće i Kristovo uzašašće na nebo, povezana su s njegovom smrću na križu i imaju značajan utjecaj na čovjeka i njegovo vječno spasenje.

 

Isusova smrt na križu, uskrsnuće i uzašašće na nebo

 

Isus je na križu predao svoj život za sve ljude i pobijedio grijeh i smrt. Po tom spasonosnom događaju smrt je izgubila svoju moć; već je određeno i sigurno njezino konačno uništenje (1.Kor 15,26 i 54-55). Čovjeku je time najavljen vječni život kod Boga. Po Isusovom uskrsnuću Bog nam je obznanio kako da si zamislimo vječni život. Isusovo uskrsnuće nije reanimacija mrtvaca, nego preobraženje u jedno neraspadljivo tijelo, uskrsno tijelo. Dok je uskrisivanje Lazara bilo povratak u zemaljsko, smrtno tijelo (Iv 11,39.44), kod Isusovog uskrsnuća se radi o prijelazu u neprolazno, vječno tijelo kojim smrt više ne gospodari (Rim 6,9; Otk 1,17.18).

 

Nakon toga je Bog pred očima apostola uzdigao Isusa u nebo (redak 10). Pod pojmom „nebo“ se ovdje ne misli na vidljivo nebo oblaka i zvijezda, već na Božju prisutnost. Isus koji je uzdignut i sjede Bogu s desne stane je sada zauvijek kod Boga i ima udjela u njegovoj vlasti i moći, djeluje i na zemlji nama na spasenje: zalaže se i posreduje za nas. Moli za nas. Nije ravnodušan prema onome što se s nama događa... (Rim 8,34; Heb 9,24). S neba, tako prenosi Biblija, Isus će konačno opet doći i uzeti nas k sebi u vječno kraljevstvo Božje. Zbog tog obećanja i te najave ne bismo smjeli zapasti u pasivnost i prestati raditi na izgrađivanju sebe i Crkve.

 

„Zašto stojite tu i gledate u nebo?“

 

Apostoli su tada zatečeni gledali „u nebo“, sigurno iz strahopoštovanja i potresenosti. Bog je međutim naglo prekinuo to vrijeme gledanja i iščekivanja. Poslao je „dva čovjeka u bijelu“, dva anđela, da ih prodrmaju i probude: „Zašto stojite i gledate u nebo?“ Umjesto da gledaju u nebo, apostoli se trebaju prihvatiti povjerene im zadaće i čvrsto vjerovati da će Isus Krist sigurno opet doći kao što je i otišao na nebo (redak 8 i 11). Prevedeno nama danas, znači da se i mi danas trebamo aktivno pripremati na Kristov ponovni dolazak i vječni život. Kao što su učenici tada bili pozvani biti svjedocima za Krista i Evanđelje isti je poziv upućen i nama danas.

 

Svjedoci pričaju drugima ono što su vidjeli i doživjeli. Dužni su govoriti istinu. A istina je da su se približili Kristov ponovni dolazak i kraljevstvo Božje. Vjerodostojni kao Isusovi svjedoci bit ćemo samo ako se svim srcem pripremamo na taj događaj i to tako da jednostavno životom svjedočimo evanđelje o ljubavi prema Bogu i bližnjemu, svejedno kada i gdje i pod kojim okolnostima. U usporedbi o povjerenim talentima Isus jasno poručuje što očekuje od svojih učenika (Mt 25,14-30). Njegova je poruka jasna: nije dovoljno samo čekati njegov ponovni dolazak. Darovi koje je čovjek primio od Boga, ne smiju ostati neiskorišteni, već ih treba upotrijebiti za djelovanje u Crkvi i u suživotu s drugim ljudima.

 


 

Pismo okružnog apostola - Svibanj 2021.

30.4.2021. Karlsruhe - Novoapostolska Crkva Južna Njemačka

 

Draga braćo i sestre, u ovom mjesecu slavimo dva iznimno značajna crkvena blagdana i to Kristovo uzašašće na nebo i Duhove.

 

U našoj pjesmarici nalazi se i pjesma za koju je tekst napisao Ernst Sonnemann (1630.-1670.), koja započinje zazivom: „Kristovo uzašašće je temelj sve nade moje.“ Čvrsto vjerujemo da ćemo i mi biti uzneseni na nebo kada Isus Krist ispuni svoje obećanje te opet dođe i uzme nas k sebi (usp. Iv 14,3).

 

Da bismo spremni dočekali taj trenutak, moramo se prepustiti Duhu Svetom da nas vodi u našem duhovnom životu. Zbog toga je veoma važno da u našem srcu ponekad zavladaju mir i tišina kako bismo mogli čuti i prepoznati glas Duha Svetoga. Zato su nam dane službe Božje koje smijemo zajedno slaviti jer tada među nas dolazi Gospodin kao što je obećao (Mt 18,20). Ta nam slika govori koliko je važno ponekad ostaviti iza sebe sve svoje svakodnevne brige da bi u nama i oko nas zavladala tišina. Ako se u takvom stanju sabranosti molimo Bogu, možemo u svojoj nutrini prepoznati glas Duha Svetoga.

 

Neka nas na ovogodišnji blagdan Duhova zahvati snaga Duha Svetoga kako bismo radosno i odlučno nastavili putem prema Gospodinovom danu! Planirano je da će Veleapostol na Duhove održati središnju službu Božju u Zürichu u zajedništvu s europskim okružnim apostolima. Molimo da unatoč pandemiji to bude moguće na blagoslov svima nama!

 


 

Pouskrsno vrijeme - Isus: put, istina i život

19.4.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

„Gospodine – reče mu Toma – ne znamo kamo ideš. Kako bismo mogli poznavati put?“ „Ja sam put, istina i život – reče mu Isus. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni“ (Iv 14,5-6)

 

I ova je biblijska riječ dio jednog od Isusovih oproštajnih govora kojima ujedno ukazuje i na vrijeme nakon svog uskrsnuća. Isus govori o tome da će se vratiti k Ocu. To međutim ne znači da će on postati beznačajan za svoje i sve one koji Boga traže, naprotiv: njegova će jedinstvenost i njegovo značenje za spasenje ljudi biti nakon njegovog povratka k Ocu još jasniji nego li je prije bio slučaj.

 

Ja sam put

 

Kada Isus govori o sebi kao „putu“ koji vodi prema Bogu, ne misli time reći da samo naviješta nauk koji vodi prema spasenju, a time i prema Bogu, nego da je on sâm kao osoba put prema spasenju. Evanđelje se ne sastoji samo od Isusovog nauka, već naviješta Isusa kao osobu – njegovu smrt, njegovo uskrsnuće, njegovo uzašašće na nebo i njegov ponovni dolazak. Tko prihvaća Isusa, koji je umro za grijehe ljudi, kao svog Gospodina i gospodara, i prima sakramente u vjeri i slijedi ga, nalazi se na putu k Bogu i na tom se putu može nadati da će jednom steći zajedništvo s njime.

 

Ja sam istina

 

O „istini“ je riječ već na početku Evanđelja po Ivanu. U riječi koja je postala tijelom, dakle u Isusu Kristu čovjek susreće božansku slavu „punu milosti i istine“ (Iv 1,14b), štoviše „po Isusu Kristu dođe milost i istina“ (Iv 1,17b). Isus otvara put k istini, to jest omogućuje pravo razumijevanje Boga i čovjeka. Božja je narav ljubav. Sve što Bog čini, nošeno je ljubavlju, premda je to ponekad teško razumjeti. Čovjek prepoznaje po Isusu svoju grešnost i potrebitost spasenja. Tako je čovjek pošteđen iluzije da si sam može zavrijediti spasenje i mora se pouzdati jedino u Boga koji mu po vjeri u Isusa Krista poklanja spasenje.

 

Ja sam život

 

O vječnoj Riječi, dakle, o jedinorođenom Sinu se kaže: „U njoj bijaše život i život bijaše svjetlo ljudima“ (Iv 1,4). Isus Krist je život i donosi život. To se pokazuje u njegovoj propovijedi koja sadrži riječi vječnoga života i vodi k Bogu. Isus je već za života na zemlji pokazao da ima vlast nad patnjom i smrti, pomagao je onima koji su trpjeli i uskrisivao je mrtve. „Vi ćete me ponovno vidjeti, jer ja živim i jer ćete i vi živjeti“ (Ivan 14,19) – središnja je poruka njegovog djelovanja.

 

Isus Krist ne donosi život samo po svojoj riječi, već prije svega tako da nam omogućuje da po sakramentima primamo znakove i obećanja vječnoga života. Po krštenju smo ukopani zajedno s Kristom i imamo udjela u njegovom uskrsnuću. Nakon što je pokopan istočni grijeh, dolazimo blizu Bogu i primamo vječi život iz njega. Po Svetoj večeri stječemo udio u tijelu i krvi Kristovoj, uživanje kojih nas održava u zajedništvu s Bogom, dakle sa životom. A prilikom zapečaćenja dovršava se proces ponovnog rođenja iz vode s darom Duha Svetoga i naš život prelazi u neprolaznost i daje nam snagu da mognemo težiti za vječnim zajedništvom s Bogom.

 

Tko vjeruje u Isusa Krista i nasljeđuje ga nalazi se na pravom putu, prepoznaje istinu Božju i vođen je prema vječnomn životu!

 


 

Pouskrsno vrijeme - Isus, loze trs

12.4.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

„Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne možete ništa učiniti.“ (Iv 15,5)

 

Isusov govor o pravom trsu i mladicama spada u kontekst njegovog drugog oproštajnog govora, njegovih posljednjih riječi (Iv 15,16). Situacija je za njegove učenike bila veoma bolna i teška, budući da se približavao rastanak: Isus se morao vratiti k svom Ocu. Nije im jasno što će dalje biti s njima. Slikovitim govorom o trsu i mladicama Isus odbacuje misli o rastanku; umjesto toga obećao je vjernicima koji ga nasljeduju da će trajno ostati povezani s njime i Bogom. Crkva ostaje povezana s njime kao što su povezani trs i njegove mladice.

 

Isus pravi trs

 

Riječima o trsu Isus objavljuje samoga sebe, svoju narav i svoje djelo (Iv 15,1-4). On je pravi trs, to jest, samo je on u stanju omogućiti čovjeku pristup k Bogu. Riječi o pravom trsu i sve druge koje ukazuju na svoju božansku narav (Iv 1; Iv 3,13), jasno prikazuju Isusa ne samo kao Božjeg poslanika, nego kao pravoga Boga. Iz tog razloga vjerujmo u njega i njegovu trajnu povezanost s učenicima, jer on je Bog.

 

Mladice kao slika pravih učenika

 

Mladica loze može rasti i donijeti roda samo ako je povezana s trsom. Isus koristi tu sliku da bi objasnio odnos učenika i njega. Učenici su egzistencijalno upućeni na zajedništvo s Isusom. Samo ako ostanu u njemu, mogu djelovati i donositi roda. Nezamislivo je čovjekovo postojanje i djelovanje koje ne bi ovisilo o Isusu – „Jer bez mene ne možete ništa učiniti“ (redak 5).

 

Što znači ostati u njemu, čitamo u retku 9 Isusove riječi: „Ostanite u mojoj ljubavi!“ Tko ostaje u Isusovoj ljubavi, ravna se po njegovoj riječi i vrši njegove riječi (redak 7) i njegove zapovijedi (redak 10) i molitvom se povezuje s njime. Tko iskreno moli, zna da ga Isus poznaje, da ga sluša i da će mu dati ono što mu je potrebno (redak 7).

 

Svatko tko ostaje u Isusovoj ljubavi može biti siguran da će se ispuniti Isusovo obećanje da će donijeti roda, jer je Bog s njime (redak 5). Istinski rod (plod) nije u velikim vidljivim dostignućima, već u ljubavi iz koje djelujemo. Naše riječi i naša djela vrijede pred Bogom samo ako dolaze iz ljubavi. Samo takva djela hvale i slave Boga. Samo ako živimo u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, dokazujemo se kao istinski učenici (redak 8). U tom se slučaju možemo s pravom nadati vječnom životu kod Boga i ne podliježemo sudu (redak 6).

 

Kroz one koji ostaju u Isusovoj ljubavi, ostaje i ljubav Božja prisutna u svijetu. Kraljevstvo se Božje ostvaruje po njima pojedinačno – na kraju će se ono tek očitovati u punini kada Krist opet dođe i kada budemo smjeli vječno živjeti s njime i njegovim Ocem u novom stvorenju.

 


 

Uskrsna služba Božja: Isus Krist je uskrsnuo!

6.4.2021. Zagreb - Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj

 

Kršćani diljem svijeta na blagdan Uskrsa slave uskrsnuće Isusa Krista od mrtvih.

 

Središnja tema i poruka uskrsne službe Božje je uskrsnuće Isusa Krista. Kao osnova za propovijed na blagdan uskrsnuća Isusa Krista poslužio je tekst iz Prve poslanice Korinćanima 15,20: „Ali sad, Krist je uskrsnuo od mrtvih. On je prvenac umrlih.“

 

A i tekst za čitanje iz Biblije na taj veliki crkveni blagdan je također uzet iz Prve poslanice Korinćanima, glava 15; retci 3-8 i 20-28. U tom tekstu stoji između ostalog: „Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će u Kristu svi oživjeti. Svaki u svom redu: prvenac Krist, potom, u vrijeme njegova dolaska, Kristovi pripadnici. Zatim će doći svršetak, kada preda – pošto uništi svako poglavarstvo, svaku vlast i silu – kraljevstvo Bogu i Ocu. [...] Neprijatelj koji će posljednji biti uništen jest smrt.“ Za Pavla je uskrsnuće Isusa Krista prepoznatljiva stvarnost koju nije moguće odvojiti od Božjeg plana otkupljenja.

 

Radost i jamstvo vječnoga života

 

Uskrsnuće Isusa Krista koje svjedoči o svemoći Božjoj naviješta se kao središnji dio Evanđelja. Vjera u uskrsnuće Isusa Krista od mrtvih uključuje jamstvo da će uskrsnuti svi umrli, jer je Krist prvenac uskrsnuća. Uskrsnuće mrtvih je za novoapostolske kršćane značajan element vjere. Kao što su uskrsnuće Isusa Krista propovijedali prvi apostoli tako ga propovijedaju i današnji apostoli i na taj način potiču vjernike u njihovom očekivanju ponovnog dolaska Isusa Krista i pothranjuju nadu u uskrsnuće od mrtvih. Tako nam blagdan Uskrsa donosi radost i jamstvo vječnoga života.

 


 

Služba Božja Veleapostola na Veliki petak

2.4.2021. Zürich - Novoapostolska Crkva International

 

Veleapostol Jean-Luc Schneider je na Veliki petak održao službu Božju u Würzburgu. Podloga propovijedi je bila riječ iz Ivana 15, 13-14: „Nitko nema veće ljubavi od ove: položiti vlastiti život za svoje prijatelje. Vi ste moji prijatelji ako učinite što vam zapovijedam.“

 

Cjelokupno Evanđelje je povijest ljubavi, a Veliki petak je najveći izraz ljubavi koji postoji, najveće djelo ljubavi. Bog je ljubav (1 Ivanova 4,16). Jedan Bog je Trojedin: tri osobe – Otac, Sin, Duh Sveti – uvijek i vječno su jedno. On je stvorio čovjeka i povjerio mu sva stvorenja i dao mu sve što mu je potrebno. Čovjek je onaj komu se Bog obraća i koga ljubi; prvobitna čovjekova sloboda je sada ograničena: vezan je svojim grijehom. Ali i kao grešnik čovjek je ljubljen od Boga.

 

Iz ljubavi prema čovjeku Bog - Sin - postaje čovjekom. Po žrtvi Isusa Krista ljudima je omogućeno da pristupe k spasenju – to jest put u zajedništvo s Bogom je opet otvoren. Događaji Velikog petka pokazuju kako nezamislivo velika je Božja ljubav prema čovjeku. Ljudi nisu razumjeli Isusa Krista, napustili su ga, izrugivali mu se, nisu ga priznavali, mučili su ga i na kraju ubili. Isus Krist ljubi, međutim, i dalje, bez ograničenja. Veliki petak, Isusova žrtva i smrt, najveći su dokaz ljubavi. Poruka je Velikoga petka: „Ljubim vas unatoč svemu. Put je otvoren. Dođite k meni!“

 

Isus kaže: „Vi ste moji prijatelji ako učiniti što vam zapovijedam.“ Put prema Bogu je otvoren. Ljudi sada moraju samo učiniti što im Isus zapovijeda:

 

„Vjerujte u Boga i u me vjerujte!“ (Iv 14,1). Bez vjere čovjek ne može doći k Bogu. Mora imati pouzdanja u riječ Božju. Lako je razumljivo da čovjek moli Boga da mu dade dokaz svoje ljubavi, ali načelno valja vjerovati u žrtvu Isusa Krista: „Bog me ljubi! On je to dokazao, Sin Božji je umro za mene.“ To je temelj kršćanske vjere – nemojmo nikada ostaviti taj temelj! I ako želimo imati udjela u zasluzi koju je Isus Krist stekao svojom žrtvom, moramo imati pouzdanja u riječ Božju.

„Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom, svom snagom svojom i svom pameću svojom“ (Lk 10,27). To znači: „Ako želiš doći k Bogu, onda iz jednog razloga, jer ga ljubiš.“ A tko ljubi Boga, traži njegovu blizinu: u molitvi i u susretu s njime na službi Božoj, prije svega u slavljenju Svete večere. Ljubiti Boga svim srcem znači također odreći se svega što može smetati zajedništvu s Bogom, i služiti mu - jednostavno biti usmjeren prema njemu. I kada dođu poteškoće, razočaranja, ljubiti ga i dalje. Tijesno smo povezani s Bogom.

„Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe!“ (Lk 10,27). Bog želi spasiti i našega bližnjega, on i njemu govori: „Dođi k meni! Ja te ljubim!“ Naša ljubav prema bližnjemu sastoji se u tome da se potrudimo da naš bližnji čuje glas Božji i da u njemu raste čežnja za Bogom. Ljubav prema bližnjemu znači osim toga i pomoći mu da nađe taj put.

 


 

Službe Božje za uskrsne blagdane

26.3.2021. Karlsruhe - Novoapostolska Crkva Južna Njemačka

 

Veliki petak i Uskrs ubrajaju se među najznačajnije kršćanske blagdane u crkvenoj godini.

 

Službu Božju na Veliki petak 2. travnja 2021. novoapostolski kršćani mogu slaviti s vrhovnim duhovnikom Crkve, Veleapostolom Jean-Lucom Schneiderom. Osiguran je, naime, prijenos putem satelita u svih 380 crkava Apostolskog okruga Južna Njemačka, koje su opremljene uređajima za prijem satelitskog signala. Osim toga, službu Božju na Veliki petak moguće je pratiti i putem you tub - kanala mjesne Crkve kao i putem telefona.

 

Prijenos služba Božje počinje u 10:00 sati.

 

Satelitski prijenos službe Božje predviđen je i za sljedeće europske zemlje Apostolskog okruga: Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu.

 


Stranica 1 2 3 4

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Novoapostolska Crkva u Republici Hrvatskoj © 2021