Nedjelju 28. studenog 2021. počinje došašće (lat. advent) a time i nova crkvena godina. Tom prvom nedjeljom došašća počinje vrijeme našeg očekivanja blagdana Božića.
Došašće je vrijeme posebnog očekivanja blagdana Božića, blagdana kada slavimo rođenje Sina Božjega. Vrijeme došašća usmjerava naše misli i na vrijeme prije Isusovog rođenja kada je „narod koji je u tmini hodio“ trebao vidjeti „svjetlost veliku“ (Izaija 9,1). S došašćem je isto tako povezano i očekivanje drugog, ponovnog dolaska Sina Božjega.
Četiri nedjelje došašća usmjeravaju vjernike na blagdan Božića. Prva nedjelja došašća 28. studenog 2021. nam poručuje da Bog pohodi svoj narod. Svećenik Zaharija, otac Ivana Krstitelja, potvrđuje to svojim hvalospjevom: Bog pohodi i otkupi narod svoj (Luka 1,68). Zaharija na taj način pokazuje da svoj pogled usmjerava prema dolasku („došašće“) Spasitelja Isusa Krista.
Druga nedjelja došašća usmjerava našu pažnju prema glavnoj temi došašća i Božića, to jest na razmišljanje kako je Bog u Isusu Kristu postao čovjekom. Bog je nevidljiv, ali postao je vidljiv utjelovivši se u Isusu Kristu, slici Božjoj, prvorođencu svega stvorenoga (Kol 1,15).
Sveto pismo ne govori samo da je Bog u Isusu Kristu postao čovjekom, već i o tome da je Isus Krist ponizio samoga sebe. Apostol Pavao to jasno naznačuje tekstom koji se u kršćanskoj tradiciji naziva „hvalospjevom Kristu“ ili općenitije „kristološkom himnom“ (Fil 2,6-11). Razmišljanje o takvom Isusovo samoponiženje zaokuplja naše misli treće nedjelje došašća.
Neposredno prije blagdan Božića poruke četvrte nedjelje došašća nas pripremaju na buduće spasenje u Isusu Kristu. Nada u vječno spasenje daje nam snage da ustrajemo u radosnom iščekivanju dolaska Isusa – našeg Gospodina ali i vječnog zajedništva s trojedninim Bogom.
Sâm nas blagdan Božića vodi na jaslice: Isusovim se rođenjem naviješta mir (Luka 2,14), mir koji se razlikuje od mira koji nam donose svjetovni vladari. Jer mir se Bpožji spušta na one koji su Bogu ugodni; oni su djeca Božja – ljepšeg i dubljeg mira od toga nema!